Pripremljenost za e-trgovinu

Počevši od 2015. godine, UNCTAD je uveo UNCTAD B2C indeks e-trgovine koji pokriva 130 ekonomija, a dostigao je 152 u 2020. Da bi se procenio potencijal e-trgovine na tržištu, skup ključnih olakšavajućih faktora određuju stepen do kojeg su preduzeća i potrošači u mogućnosti da se bave internet trgovinom. Pojednostavljeni proces e-trgovine za uspešne transakcije kupovine: lak pristup internetu, mehanizmi plaćanja robe i usluga naručenih online i efikasna rešenja za njihovu isporuku (elektronski ili fizički). Indeks omogućava tržištima da uporede svoju spremnost za e-trgovinu sa spremnošću drugih i takođe ukazuje na njihovu relativnu snagu i slabost u pogledu različitih elemenata procesa e-trgovine (na primer, pristup Internetu, sajtovi za e-trgovinu, plaćanje i isporuka).

UNCTAD B2C indeks elektronske trgovine je u snažnoj pozitivnoj korelaciji sa varijacijama u udelu pojedinaca koji kupuju online. Rezultati za CEFTA tržišta, isključujući Kosovo, predstavljeni su u interaktivnim grafikonima ispod.
Od 152 tržišta, najbolje rangirana u 2020. je Srbija (43. mesto sa indeksnim poenima 75), a najgore rangirana je Albanija (86. mesto i 50. indeksnih poena).
Udeo pojedinaca sa nalogom u finansijskoj instituciji ili kod pružaoca usluga mobilnog novca (% stanovništva starosti 15+). Najbolja po ovom pokazatelju je Severna Makedonija (77), a najgora Albanija (40). Podaci su dobijeni iz istraživanja Svetske banke Findex , koje se sprovodi svake tri godine. Najnovija anketa sprovedena je 2017. godine.
Najbolja je Severna Makedonija (81), a najgori su Bosna i Hercegovina i Albanija (70).
  • https://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Pages/stat/default.aspx)
Indeks poštanske pouzdanosti najbolji je u Moldaviji (95), a najgori u Crnoj Gori (21).
Bezbedni Internet serveri (na milion ljudi) su važni za bezbedne platne transakcije e-trgovine. Srbija je najbolja sa 73 bezbedna internet servera na milion stanovnika, a najgori sa 54 su Severna Makedonija, Crna Gora i Albanija.
Logistika se shvata kao mreža usluga koje podržavaju fizičko kretanje robe, prekogranična trgovina i trgovinu unutar granica. Sastoji se od niza aktivnosti izvan transporta, uključujući skladištenje, posredništvo, ekspresnu isporuku, operacije terminala i povezano upravljanje podacima i informacijama. Logistika je jedan lanac u procesu e-trgovine i važno je merenje performansi duž lanca snabdevanja logistikom unutar tržišta.

Indeks logističkih performansi (LPI) Svetske banke analizira tržišta kroz šest indikatora:
  1. Efikasnost carinjenja i upravljanja granicom.
  2. Kvalitet trgovinske i transportne infrastrukture.
  3. Lakoća organizovanja međunarodnih pošiljki po konkurentnim cenama.
  4. Kompetentnost i kvalitet logističkih usluga.
  5. Mogućnost praćenja pošiljka.
  6. Frekvencija kojom pošiljke stižu do primaoca u predviđenom ili očekivanom roku isporuke.
Na grafikonu se vidi da je Srbija sa 65. rangom najbolja među CEFTA tržištima, a Moldavija najgora sa 116.
Efikasnost carinjenja i upravljanja granicom je ocenjena od „veoma niska” (1) do „veoma visoka” (5). Među CEFTA tržištima najbolje je ocenjena Bosna i Hercegovina (2,63 ), a najgore Moldavija (2,25).
Kvalitet infrastrukture koja se odnosi na trgovinu i transport je ocenjen od „veoma niskog” (1) do „veoma visokog” (5) u anketi, najbolje je ocenjena Srbija (2,6), a najlošija Moldavija (2,02).
Lakoća organizovanja međunarodnih pošiljki po konkurentnim cenama sa ocenom od „veoma teško” (1) do „veoma lako” (5) u anketi, najbolja je u Srbiji (2,97), a najgora u Crnoj Gori (2,68).
Kompetentnost i kvalitet logističkih usluga su u anketi ocenjeni od „veoma niskog” (1) do „veoma visokog” (5). Najbolji rezultat ima Bosna i Hercegovina (2,8), a najgori Moldavija (2,3).
Sposobnost praćenja pošiljka su u anketi ocenjeni od “veoma nisko” (1) do “veoma visoko” (5), najbolja je u Bosni i Hercegovini (2,89), a najgora u Moldaviji (2,21).
Frekvencija kojom pošiljke stignu do primaoca u predviđenom ili očekivanom roku isporuke, u anketi je ocenjena od „teško ikad“ (1) do „skoro uvek“ (5). Najbolji su Srbija i Crna Gora sa ocenom 3.33, a najlošija Moldavija sa ocenom 3.17.
* Ova oznaka ne prejudicira stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom SBUN 1244 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova.